O metabolizmu se stalno govori i već svi uglavnom znamo šta je to metabolizam ali da ponovimo jer je jako bitna stavka u očuvanju zdravlja.
Najjednostavnije rečeno, to je brzina kojom telo sagoreva kalorije unešene u organizam.
Treba napomenuti da organizam troši kalorije danonoćno, bez obzira da li se kreće ili odmara.
Energija nam je neprestano potrebna, čak i dok spavamo. Zato je vrlo pogrešno da propuštamo obroke, ako želimo da smršamo.
Od čega zavisi brzina metabolizma
Ljudi misle da to uglavnom zavisi od stepena fizičke aktivnosti, od funkcije hormona štitne žlijezde i od uzrasta. To jeste donekle tačno, ali osnovni faktor je mišićna masa. Što više mišića imate, to više kalorija sagorijevate, bez obzira koliko ste fizički aktivni i u kojem ste uzrastu.
Koliko je metabolizam brz, tj. koliko jedan organizam troši energije u stanju mirovanja u toku dana izražava se BMR brojem, odnosno brojem kalorija koje troši bazalni metabolizam.
Pogledajte koji to faktori utiču na ljudski metabolizam
- Mišićna masa ( dve osobe sa istim brojem kg mogu nositi i do 2 broja različite konfekcijske veličine jer salo je mnogo lakše od mišića)
-Frekvencija ishrane
Što su duži intervali izmedju obroka, to se metabolizam više usporava, jer na taj način skladišti energiju. Ljudi koji jedu jednom ili dva puta dnevno, imaju niži BMR od onih koji imaju 5, 6 obroka dnevno. Zato se kod dijeta uvek preporučuju više obroka, da telo prestane da pravi zalihe jer sa stalnim dopremanjem hrane dobija se ritam i ubrzava metabolzam jer je kolikčina manja.
-Vrsta aktivnosti.
Aktivnost je važna, ali gubi na važnosti ako ishrana nije uskladjena sa trošenjem energije.
- Način ishrane.
Gladovanje ili naglo smanjenje unosa kalorija može drastično da uspori metabolizam i BMR smanji za cijelih 30%, bilo da se radi o višesatnom, jednodnevnom ili višednevnom gladovanju.
-Hidratacija.
Više od 70% funkcija tijela se obavlja u vodenoj sredini, tako da dehidracija usporava i potresa sve sisteme u organizmu, pa tako i metabolizam. Na 25 kg mase treba unositi 1 litar čiste vode minimalno.
-Genetika.
Neki ljudi se prosto rode sa bržim metabolizmom, a neki sa sporijim. Ne možete da mijenjate genetske karakteristike, ali možete pokušati dobiti bitku sa sporim metabolizmom.
-Hormonska funkcija.
Hormon štitne žlijezde Tiroksin je glavni regulator metabolizma. Što se više proizvede ovog hormona, to je metabolizam brži i BMR viši. Osim tiroksina, tu su i adrenalin, testosteron i još neki hormoni koji utiču na metabolizam.
- Stres takodje može da uspori metabolizam, jer i stres stvara napetost i potresa sve sisteme u tijelu. Osim toga, mnogi ljudi počnu sa prejedanjem kada su pod stresom.
Zašto se metabolizam usporava?
Vrlo često možemo čuti kako se metabolizam poslije 30-te godine usporava. Zapravo, naučnici su utvrdili da i nije toliko stvar u uzrastu, koliko je u gubljenju mišićne mase, što nije starenje, nego nedostatak fizičke aktivnosti.
Koje je rješenje?
Prestanite da gomilate nove masti. Nema smisla da vježbate ako ćete poslije toga povećati unos masti. Čovjek se ne goji od nedostatka sporta, nego zato što organizam filuje sa više kalorija nego što je potrebno. Možete vi da jedete hranu koju želite, ali samo u količinama koje su potrebne vašem tijelu i ne više od toga.
Napadnite masne naslage. To zahtijeva kombinovan pristup – održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi i fizička aktivnost sa postepenim povećanjem opterećenja. Umerenost je ključ.
Zašto je bitno da imamo određenu kilažu? ZAŠTO BI SMO ŽELELI DA SMRŠAMO? Veoma je bitno za očuvanje zdravlja, vitalnost organizma da imamo odredjeni broj kg.
Gojaznost je okidač za kardiovaskularne bolesti, giht i hipertenziju, pa žene visoke 162 cm treba da imaju manje od 79 a muškarci visoki 175cm manje od 89 kilograma. Na svaka 2 dodatna cm u visini možete sebi priuštiti 2 kg više. Kao i žene koje imaju u struku više od 8o cm treba da se zabrinu za svoje zdravlje i muškarci koji imaju više od 9ocm.
Najjednostavnije rečeno, to je brzina kojom telo sagoreva kalorije unešene u organizam.
Treba napomenuti da organizam troši kalorije danonoćno, bez obzira da li se kreće ili odmara.
Energija nam je neprestano potrebna, čak i dok spavamo. Zato je vrlo pogrešno da propuštamo obroke, ako želimo da smršamo.
Od čega zavisi brzina metabolizma
Ljudi misle da to uglavnom zavisi od stepena fizičke aktivnosti, od funkcije hormona štitne žlijezde i od uzrasta. To jeste donekle tačno, ali osnovni faktor je mišićna masa. Što više mišića imate, to više kalorija sagorijevate, bez obzira koliko ste fizički aktivni i u kojem ste uzrastu.
Koliko je metabolizam brz, tj. koliko jedan organizam troši energije u stanju mirovanja u toku dana izražava se BMR brojem, odnosno brojem kalorija koje troši bazalni metabolizam.
Pogledajte koji to faktori utiču na ljudski metabolizam
- Mišićna masa ( dve osobe sa istim brojem kg mogu nositi i do 2 broja različite konfekcijske veličine jer salo je mnogo lakše od mišića)
-Frekvencija ishrane
Što su duži intervali izmedju obroka, to se metabolizam više usporava, jer na taj način skladišti energiju. Ljudi koji jedu jednom ili dva puta dnevno, imaju niži BMR od onih koji imaju 5, 6 obroka dnevno. Zato se kod dijeta uvek preporučuju više obroka, da telo prestane da pravi zalihe jer sa stalnim dopremanjem hrane dobija se ritam i ubrzava metabolzam jer je kolikčina manja.
-Vrsta aktivnosti.
Aktivnost je važna, ali gubi na važnosti ako ishrana nije uskladjena sa trošenjem energije.
- Način ishrane.
Gladovanje ili naglo smanjenje unosa kalorija može drastično da uspori metabolizam i BMR smanji za cijelih 30%, bilo da se radi o višesatnom, jednodnevnom ili višednevnom gladovanju.
-Hidratacija.
Više od 70% funkcija tijela se obavlja u vodenoj sredini, tako da dehidracija usporava i potresa sve sisteme u organizmu, pa tako i metabolizam. Na 25 kg mase treba unositi 1 litar čiste vode minimalno.
-Genetika.
Neki ljudi se prosto rode sa bržim metabolizmom, a neki sa sporijim. Ne možete da mijenjate genetske karakteristike, ali možete pokušati dobiti bitku sa sporim metabolizmom.
-Hormonska funkcija.
Hormon štitne žlijezde Tiroksin je glavni regulator metabolizma. Što se više proizvede ovog hormona, to je metabolizam brži i BMR viši. Osim tiroksina, tu su i adrenalin, testosteron i još neki hormoni koji utiču na metabolizam.
- Stres takodje može da uspori metabolizam, jer i stres stvara napetost i potresa sve sisteme u tijelu. Osim toga, mnogi ljudi počnu sa prejedanjem kada su pod stresom.
Zašto se metabolizam usporava?
Vrlo često možemo čuti kako se metabolizam poslije 30-te godine usporava. Zapravo, naučnici su utvrdili da i nije toliko stvar u uzrastu, koliko je u gubljenju mišićne mase, što nije starenje, nego nedostatak fizičke aktivnosti.
Koje je rješenje?
Prestanite da gomilate nove masti. Nema smisla da vježbate ako ćete poslije toga povećati unos masti. Čovjek se ne goji od nedostatka sporta, nego zato što organizam filuje sa više kalorija nego što je potrebno. Možete vi da jedete hranu koju želite, ali samo u količinama koje su potrebne vašem tijelu i ne više od toga.
Napadnite masne naslage. To zahtijeva kombinovan pristup – održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi i fizička aktivnost sa postepenim povećanjem opterećenja. Umerenost je ključ.
Zašto je bitno da imamo određenu kilažu? ZAŠTO BI SMO ŽELELI DA SMRŠAMO? Veoma je bitno za očuvanje zdravlja, vitalnost organizma da imamo odredjeni broj kg.
Gojaznost je okidač za kardiovaskularne bolesti, giht i hipertenziju, pa žene visoke 162 cm treba da imaju manje od 79 a muškarci visoki 175cm manje od 89 kilograma. Na svaka 2 dodatna cm u visini možete sebi priuštiti 2 kg više. Kao i žene koje imaju u struku više od 8o cm treba da se zabrinu za svoje zdravlje i muškarci koji imaju više od 9ocm.
.jpg)
