Ljeto donosi rizike za tlakaše, dijabetičare i starije, evo kako se trebate ponašati.
1. Redovito kontrolirajte tlak i prilagodite terapiju
Povišene vanjske temperature “tjeraju” organizam da se prilagodi kako bi se lakše izborio s vrućinom. Zato se pojačano znojimo i dolazi do širenja krvnih žila, zbog čega može doći i do pada razine tlaka. Tako ljudi s visokim tlakom koji koriste određenu terapiju mogu biti u situaciji da im ona ljeti ne odgovara, pogotovo ako su dio terapije diuretici. Zato je važno redovito mjeriti i pratiti tlak i obavezno se konzultirati s liječnikom o prilagodbi doze lijekova.
2. Izbjegavajte visoke temperature
Ne izlazite van između 9 i 17 sati, kako biste izbjegli izlaganje najvećim vrućinama. Ako baš morate izaći u to vrijeme, odjenite se laganije i izbjegavajte hodati po direktnom suncu. Svakako izbjegavajte veće napore, primjerice radove oko kuće, bicikliranje ili dulje hodanje po velikoj vrućini.
3. Pijte po malo i kad niste žedni
Ljeti se znojimo i moramo nadoknaditi tekućinu, no nemojte čekati dok osjetite žeđ jer tad je već kasno. Žeđ je znak dehidracije. Piti treba što češće tijekom dana, po malo. Najbolji izbor je obična voda ili voda s malo limuna ili kriškom nekog drugog voća (primjerice dinje, breskve i slično). Alternativa može biti ohlađeni nezaslađeni čaj.
4. Oprezno s klimom
U kući ili na radnome mjestu prilagodite temperaturu prostora tako da vam bude ugodno, no imajte na umu da temperatura u zatvorenom prostoru smije biti od 6 do 7 stupnjeva niža u odnosu na vanjsku. Primjerice, ako su vani 34 stupnja, u zatvorenom prostoru ne bi smjelo biti ispod 27 stupnjeva. U protivnom, kad izađete iz klimatiziranog prostora, organizam bi mogao doživjeti preveliki šok, što može izazvati brojne probleme. Također, kad izlazite iz klimatiziranog prostora, nastojte se postupno prilagođavati na vanjsku temperaturu.
5. Ne ulazite u pregrijani automobil
Ako je vanjska temperatura 34, automobil se na suncu može zagrijati i do 50 stupnjeva. Zato ga nastojte parkirati u hladu ili pokrijte prednje staklo sjenilom. Također, prije nego što sjednete u automobil, otvorite vrata i pustite da se provjetri, kako bi izašao vrući i ustajali zrak. Dok putujete, rashladite automobil klimom, ali opet tako da razlike u odnosu na vanjsku temperaturu ne budu prevelike. Ako putujete dulje, stanite barem na kratko svaka dva sata.
6.Jedite manje, laganije i češće
Masna i teška hrana teško prolazi kroz probavni sustav, a ljeti je to još izraženije i može bitno utjecati na to kako se osjećate. Zato je ljeti dobro organizirati prehranu u više manjih i laganijih obroka, s naglaskom na povrće i voće, s tim da obroke treba i kalorijski prilagoditi. Smanjite unos namirnica prženih u dubokom ulju ili pečenih i slično.
7. Umjereno s alkoholom
Pretjerivanje s alkoholom nikad nije dobro, a ljeti posebno može dovesti do brojnih štetnih posljedica, pa doista treba biti oprezan. Muškarci zbog svoje konstitucije mogu podnijeti čašu vina ili piva na dan, a ta je mjera za žene i manja. Posebno izbjegavajte konzumaciju alkohola na plaži.
8. Ne skačite u more
Kupajte se ili šećite plažom rano ujutro, ili poslije 17 sati, no ni tad nemojte skakati u more neposredno nakon izlaganja suncu, dok vam je tijelo još zagrijano. Ulazite u more postupno, tako da se organizam stigne prilagoditi na nižu temperaturu.
9. Pratite prognozu i prilagodite se
U vremenskoj prognozi nakon “Dnevnika” obično se objavljuju upozorenja o nadolazećem toplinskom valu, odnosno razdoblju od nekoliko dana tijekom kojih bi temperature mogle biti više od prosjeka, što povećava rizik za one s kardiovaskularnim problemima. Pratite prognoze i prilagodite ponašanje - ne putujte i ne izlazite po najvećim vrućinama, nastojte organizirati život tako da izbjegavate direktno sunce i ostanete u klimatiziranom prostoru.
10. Ne zanemarujte simptome
Reagirajte ako osjetite nelagodu koja se širi u ramena, ruke, leđa, zube i donju čeljust, uz vrtoglavicu i slabost te hladan znoj, čak i ako inače nemate problema sa srcem i ne pijete lijekove. Konzultirajte se o simptomima barem s liječnikom opće prakse i dogovorite vrijeme tijekom kojeg će vas ukućani pratiti i odvesti u bolnicu ako procijene da treba. Pravodobnim dolaskom u bolnicu mogu se spriječiti višestruke posljedice infarkta i značajno smanjiti rizik smrtnosti.
Preuzeto sa: vecernji.ba
1. Redovito kontrolirajte tlak i prilagodite terapiju
Povišene vanjske temperature “tjeraju” organizam da se prilagodi kako bi se lakše izborio s vrućinom. Zato se pojačano znojimo i dolazi do širenja krvnih žila, zbog čega može doći i do pada razine tlaka. Tako ljudi s visokim tlakom koji koriste određenu terapiju mogu biti u situaciji da im ona ljeti ne odgovara, pogotovo ako su dio terapije diuretici. Zato je važno redovito mjeriti i pratiti tlak i obavezno se konzultirati s liječnikom o prilagodbi doze lijekova.
2. Izbjegavajte visoke temperature
Ne izlazite van između 9 i 17 sati, kako biste izbjegli izlaganje najvećim vrućinama. Ako baš morate izaći u to vrijeme, odjenite se laganije i izbjegavajte hodati po direktnom suncu. Svakako izbjegavajte veće napore, primjerice radove oko kuće, bicikliranje ili dulje hodanje po velikoj vrućini.
3. Pijte po malo i kad niste žedni
Ljeti se znojimo i moramo nadoknaditi tekućinu, no nemojte čekati dok osjetite žeđ jer tad je već kasno. Žeđ je znak dehidracije. Piti treba što češće tijekom dana, po malo. Najbolji izbor je obična voda ili voda s malo limuna ili kriškom nekog drugog voća (primjerice dinje, breskve i slično). Alternativa može biti ohlađeni nezaslađeni čaj.
4. Oprezno s klimom
U kući ili na radnome mjestu prilagodite temperaturu prostora tako da vam bude ugodno, no imajte na umu da temperatura u zatvorenom prostoru smije biti od 6 do 7 stupnjeva niža u odnosu na vanjsku. Primjerice, ako su vani 34 stupnja, u zatvorenom prostoru ne bi smjelo biti ispod 27 stupnjeva. U protivnom, kad izađete iz klimatiziranog prostora, organizam bi mogao doživjeti preveliki šok, što može izazvati brojne probleme. Također, kad izlazite iz klimatiziranog prostora, nastojte se postupno prilagođavati na vanjsku temperaturu.
5. Ne ulazite u pregrijani automobil
Ako je vanjska temperatura 34, automobil se na suncu može zagrijati i do 50 stupnjeva. Zato ga nastojte parkirati u hladu ili pokrijte prednje staklo sjenilom. Također, prije nego što sjednete u automobil, otvorite vrata i pustite da se provjetri, kako bi izašao vrući i ustajali zrak. Dok putujete, rashladite automobil klimom, ali opet tako da razlike u odnosu na vanjsku temperaturu ne budu prevelike. Ako putujete dulje, stanite barem na kratko svaka dva sata.
6.Jedite manje, laganije i češće
Masna i teška hrana teško prolazi kroz probavni sustav, a ljeti je to još izraženije i može bitno utjecati na to kako se osjećate. Zato je ljeti dobro organizirati prehranu u više manjih i laganijih obroka, s naglaskom na povrće i voće, s tim da obroke treba i kalorijski prilagoditi. Smanjite unos namirnica prženih u dubokom ulju ili pečenih i slično.
7. Umjereno s alkoholom
Pretjerivanje s alkoholom nikad nije dobro, a ljeti posebno može dovesti do brojnih štetnih posljedica, pa doista treba biti oprezan. Muškarci zbog svoje konstitucije mogu podnijeti čašu vina ili piva na dan, a ta je mjera za žene i manja. Posebno izbjegavajte konzumaciju alkohola na plaži.
8. Ne skačite u more
Kupajte se ili šećite plažom rano ujutro, ili poslije 17 sati, no ni tad nemojte skakati u more neposredno nakon izlaganja suncu, dok vam je tijelo još zagrijano. Ulazite u more postupno, tako da se organizam stigne prilagoditi na nižu temperaturu.
9. Pratite prognozu i prilagodite se
U vremenskoj prognozi nakon “Dnevnika” obično se objavljuju upozorenja o nadolazećem toplinskom valu, odnosno razdoblju od nekoliko dana tijekom kojih bi temperature mogle biti više od prosjeka, što povećava rizik za one s kardiovaskularnim problemima. Pratite prognoze i prilagodite ponašanje - ne putujte i ne izlazite po najvećim vrućinama, nastojte organizirati život tako da izbjegavate direktno sunce i ostanete u klimatiziranom prostoru.
10. Ne zanemarujte simptome
Reagirajte ako osjetite nelagodu koja se širi u ramena, ruke, leđa, zube i donju čeljust, uz vrtoglavicu i slabost te hladan znoj, čak i ako inače nemate problema sa srcem i ne pijete lijekove. Konzultirajte se o simptomima barem s liječnikom opće prakse i dogovorite vrijeme tijekom kojeg će vas ukućani pratiti i odvesti u bolnicu ako procijene da treba. Pravodobnim dolaskom u bolnicu mogu se spriječiti višestruke posljedice infarkta i značajno smanjiti rizik smrtnosti.
Preuzeto sa: vecernji.ba
.jpg)
