Izgledaju slično i koriste se za iste stvari, a razlika je ogromna. I to u najbitnijoj stavci - sastavu. U margarinu nema ni trunke mlijeka, dok je maslac puno prirodniji!
Ova dva namaza su sličnog izgleda i okusa, no margarin je osjetno jeftiniji. Domaćice su ga iz tog razloga češće kupovale, no kako se danas mijenja kolektivna svijest o hrani i njihovim sastojcima, tako se veći broj ljudi radije odlučuje na maslac zbog svog sastava. On je kod ova dva proizvoda potpuno drugačiji kao i način proizvodnje.
Maslac se radi od mlijeka ili vrhnja i obično se može kupiti običan ili posoljeni. Kad pričamo o margarinu, ni mlijeko ni vrhnje nemaju veze s njim. On se radi od ulja, soli i emulgatora.
Kako je nastao margarin?
Margarin se počeo proizvoditi početkom 19. stoljeća kao jeftinija verzija maslaca, koju će si moći priuštiti većina stanovništva.
Tada se margarin bazirao na životinjskoj masti, a ne na ulju, koje je danas postalo sastavni dio margarina. Tek kasnije su se proizvođači odlučili izbaciti životinjsku mast i zamijeniti je biljnim uljem.
Razlike u proizvodnji
Proizvodnja maslaca se jako razlikuje od proizvodnje margarina. Maslac se tradicionalno smrzava, a margarin se provodi kroz proces hidrogenacije. Margarin dobiva svoje ime od prvobitnih primarnih sastojaka, masne kiseline pod nazivom "margarinska kiselina", izvedene od grčke riječi margaron koja znači "biser". Maslac je izveden iz grčke riječi boutoron što znači "kravlji sir".
Transmasne kiseline nastaju hidrogenacijom, procesom dodavanja atoma vodika biljnim uljima kako bi smjesa prešla iz tekućeg u kruto stanje. Koriste se i radi poboljšanja okusa, ali i produljenja roka uporabe proizvoda. Tvrdi margarin od svih namirnica sadrži najviše transmasnih kiselina, u prosjeku od 20 do 50 posto.
Kad maslac i margarin postaju opasni?
Maslac se radi od jedne namirnice, dok se margarin proizvodi od niza njih. Osim toga, da bi se dobile transmasti potreban je proces hidrogenacije, dodavanja vodika u biljna ulja. Taj proces se izvodi pri visokim temperaturama, visokim tlakom i kemijskim otapalima. Biljna ulja se lako raspadaju pri visokim temperaturama, a kada ponovno zagrijavamo margarin, transmasti se raspadaju ponovno. Problem zapravo nastaje u zagrijavanju kada se margarin raspada na druge čestice, a nije dovoljno poznato kako to naše tijelo obrađuje.
Osim toga transmasti se povezuju s povišenim kolesterolom i rizikom od koronarnih bolesti, otkrilo je britansko istraživanje.
Generalno je načelo stručnjaka da se uvijek preporučuje ono što je prirodnije, no danas ima puno margarina u koje se dodaju vitamini te smanjenih masnoća kako ne bi povisivala razina lošeg kolesterola. Kako bi proizveli što zdraviji margarin, neki proizvođači u potpunosti miču transmasti iz njega pa je u svakom slučaju dobro čitati sastojke.
Zbog niza sastojaka u margarinu i industrijskog postupka, istraživanja ga povezuju s različitim zdravstvenim problemima, a ponajviše sa srčanim tegobama i visokim kolesterolom.
Maslac se pak sastoji od zasićenih masnoća koje su se dugo povezivale s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i kolesterola ako se uzimaju u prevelikim količinama. No novije studije pokazuju da zapravo zasićene masnoće poboljšavaju profil lipida u krvi, odnosno povisuju razinu dobrog kolesterola u krvi. Dobra vijest je što su zasićene masnoće stabilne pri visokim temperaturama. Osim toga maslac je iznimno bogat vitaminom K2 koji sprečava kalcifikaciju arterija te vitaminima A, D i E koji jačaju imunitet.
Iz hrvatske tvornice margarina Zvijezda objašnjavaju kako je postupak proizvodnje njihovog margarina potpuno drugačiji.
"Zvijezda stolni margarin nije baziran na trans-masnim kiselinama jer Zvijezda od 2007. godine uopće ne koristi proces hidrogenacije biljnih ulja. Maseni udio trans-masnih kiselina u našim margarinima je ispod 0.5% što se u industriji i zakonski smatra vrlo niskim sadržajem i uobičajeno označava kao „slobodan od trans-masnih kiselina (engl. zero-trans)“. Treba napomenuti da u bilo kojem biljnom ulju, ako se termički tretira uključujući i prilikom postupka njegove proizvodnje, normalno se stvara slična minimalna razina trans-masnih kiselina te da bilo koje jestivo biljno ulje s 0% trans-masnih kiselina praktično ne postoji. Maslac prirodno sadrži 5-7% trans-masnih kiselina koje nastaju u kravljem probavnom traktu i završavaju u mlijeku iz kojeg se proizvodi maslac, te sadrži 82% masnoće od kojih su većina zasićene masnoće. Sadržaj trans-masnih kiselina u našim margarinima (<0.5%) u apsolutnom iznosu je 6-10 puta niži od sadržaja istih u maslacu (3-5%). Zvijezdin margarin, pošto praktično ne sadrži trans-masne kiseline, ne može se povezati s povećanim rizikom od koronarnih bolesti, nego utječe na prevenciju kardiovaskularnih bolesti uključujući i povišeni kolesterol. Valja istaknuti da se iskazivanje rizika od kardiovaskularnih bolesti kod unosa masnoća uvijek mora vezivati uz kontekst umjerenog unosa", kažu iz Zvijezde.
Na kraju je odluka uvijek na nama.
Pogledajte video:
Preuzeto sa: 24sata.hr
Ova dva namaza su sličnog izgleda i okusa, no margarin je osjetno jeftiniji. Domaćice su ga iz tog razloga češće kupovale, no kako se danas mijenja kolektivna svijest o hrani i njihovim sastojcima, tako se veći broj ljudi radije odlučuje na maslac zbog svog sastava. On je kod ova dva proizvoda potpuno drugačiji kao i način proizvodnje.
Maslac se radi od mlijeka ili vrhnja i obično se može kupiti običan ili posoljeni. Kad pričamo o margarinu, ni mlijeko ni vrhnje nemaju veze s njim. On se radi od ulja, soli i emulgatora.
Kako je nastao margarin?
Margarin se počeo proizvoditi početkom 19. stoljeća kao jeftinija verzija maslaca, koju će si moći priuštiti većina stanovništva.
Tada se margarin bazirao na životinjskoj masti, a ne na ulju, koje je danas postalo sastavni dio margarina. Tek kasnije su se proizvođači odlučili izbaciti životinjsku mast i zamijeniti je biljnim uljem.
Razlike u proizvodnji
Proizvodnja maslaca se jako razlikuje od proizvodnje margarina. Maslac se tradicionalno smrzava, a margarin se provodi kroz proces hidrogenacije. Margarin dobiva svoje ime od prvobitnih primarnih sastojaka, masne kiseline pod nazivom "margarinska kiselina", izvedene od grčke riječi margaron koja znači "biser". Maslac je izveden iz grčke riječi boutoron što znači "kravlji sir".
Transmasne kiseline nastaju hidrogenacijom, procesom dodavanja atoma vodika biljnim uljima kako bi smjesa prešla iz tekućeg u kruto stanje. Koriste se i radi poboljšanja okusa, ali i produljenja roka uporabe proizvoda. Tvrdi margarin od svih namirnica sadrži najviše transmasnih kiselina, u prosjeku od 20 do 50 posto.
Kad maslac i margarin postaju opasni?
Maslac se radi od jedne namirnice, dok se margarin proizvodi od niza njih. Osim toga, da bi se dobile transmasti potreban je proces hidrogenacije, dodavanja vodika u biljna ulja. Taj proces se izvodi pri visokim temperaturama, visokim tlakom i kemijskim otapalima. Biljna ulja se lako raspadaju pri visokim temperaturama, a kada ponovno zagrijavamo margarin, transmasti se raspadaju ponovno. Problem zapravo nastaje u zagrijavanju kada se margarin raspada na druge čestice, a nije dovoljno poznato kako to naše tijelo obrađuje.
Osim toga transmasti se povezuju s povišenim kolesterolom i rizikom od koronarnih bolesti, otkrilo je britansko istraživanje.
Generalno je načelo stručnjaka da se uvijek preporučuje ono što je prirodnije, no danas ima puno margarina u koje se dodaju vitamini te smanjenih masnoća kako ne bi povisivala razina lošeg kolesterola. Kako bi proizveli što zdraviji margarin, neki proizvođači u potpunosti miču transmasti iz njega pa je u svakom slučaju dobro čitati sastojke.
Zbog niza sastojaka u margarinu i industrijskog postupka, istraživanja ga povezuju s različitim zdravstvenim problemima, a ponajviše sa srčanim tegobama i visokim kolesterolom.
Maslac se pak sastoji od zasićenih masnoća koje su se dugo povezivale s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i kolesterola ako se uzimaju u prevelikim količinama. No novije studije pokazuju da zapravo zasićene masnoće poboljšavaju profil lipida u krvi, odnosno povisuju razinu dobrog kolesterola u krvi. Dobra vijest je što su zasićene masnoće stabilne pri visokim temperaturama. Osim toga maslac je iznimno bogat vitaminom K2 koji sprečava kalcifikaciju arterija te vitaminima A, D i E koji jačaju imunitet.
Iz hrvatske tvornice margarina Zvijezda objašnjavaju kako je postupak proizvodnje njihovog margarina potpuno drugačiji.
"Zvijezda stolni margarin nije baziran na trans-masnim kiselinama jer Zvijezda od 2007. godine uopće ne koristi proces hidrogenacije biljnih ulja. Maseni udio trans-masnih kiselina u našim margarinima je ispod 0.5% što se u industriji i zakonski smatra vrlo niskim sadržajem i uobičajeno označava kao „slobodan od trans-masnih kiselina (engl. zero-trans)“. Treba napomenuti da u bilo kojem biljnom ulju, ako se termički tretira uključujući i prilikom postupka njegove proizvodnje, normalno se stvara slična minimalna razina trans-masnih kiselina te da bilo koje jestivo biljno ulje s 0% trans-masnih kiselina praktično ne postoji. Maslac prirodno sadrži 5-7% trans-masnih kiselina koje nastaju u kravljem probavnom traktu i završavaju u mlijeku iz kojeg se proizvodi maslac, te sadrži 82% masnoće od kojih su većina zasićene masnoće. Sadržaj trans-masnih kiselina u našim margarinima (<0.5%) u apsolutnom iznosu je 6-10 puta niži od sadržaja istih u maslacu (3-5%). Zvijezdin margarin, pošto praktično ne sadrži trans-masne kiseline, ne može se povezati s povećanim rizikom od koronarnih bolesti, nego utječe na prevenciju kardiovaskularnih bolesti uključujući i povišeni kolesterol. Valja istaknuti da se iskazivanje rizika od kardiovaskularnih bolesti kod unosa masnoća uvijek mora vezivati uz kontekst umjerenog unosa", kažu iz Zvijezde.
Na kraju je odluka uvijek na nama.
Pogledajte video:
Preuzeto sa: 24sata.hr
.jpg)
